Jesmo li previše čisti da bi ostali zdravi?

Jesmo li previše čisti da bi ostali zdravi?

Je li čistoća kriva za alergije?

Današnji higijenski standardi su vrlo visoki i pomogli su nam da živimo zdravije. Međutim mnogi ljudi misle da je današnje ludilo za čistoćom uzrok širenja alergija: moderna higijena je smanjila našu izloženost bakterijama – i  lošim ali i dobrim bakterijama, koje su potrebne za jačanje našeg imunološkog sustava. Zato smo, prema toj tezi, podložniji alergijama.

Ali to ipak nije tako jednostavno. Mnogi faktori sudjeluju u nastajanju alergija. Istraživanja pokazuju da je kontakt s bakterijama samo jedan od njih. Drugi faktori su prehrambene navike, manjak kretanja, okoliš ili genetika.

Zašto je higijena važna?

Radi se o tome da ograničimo, odnosno smanjimo širenje bolesti. To je posebno važno za rizične skupine ljudi kao što su bebe ili starije osobe.

Jesmo li previše čisti?

Ne. Vrlo je važno da imamo visoke standarde higijene, i osobne i higijene u svojem domu. Dobra higijena znači da se izbjegavaju infekcije i da se sprječava njihovo širenje. To naravno ne znači da moramo živjeti bez ikakve prljavštine i higijena se ne bi smjela pretvoriti u opsesivno čišćenje. Potrebno je spriječiti širenje bakterija u određenom vremenu na određenim mjestima i situacijama, dakle onda i ondje gdje je to zaista važno. To je slučaj npr. u sljedećim situacijama:

  • kod pripreme jela
  • nakon odlaska na WC
  • nakon brisanja nosa
  • kada smo bolesni

Može li dom stvarno biti sterilan?

Bez obzira koliko čistili, Vaš dom nikada neće biti bez bakterija i sterilan. Bakterije se jednostavno prebrzo razmnožavaju. 

Jača li kontakt s bakterijama naš imunološki sustav?

U prvim godinama života tijelo uči putem kontakta s bakterijama kako se protiv njih obraniti.

Tijekom života važno je održati balans između dobrih i loših bakterija tako da se naš obrambeni sustav i dalje vježba u borbi protiv različitih štetnih utjecaja. Ako se ta ravnoteža naruši tada naš obrambeni sustav prekomjerno reagira čak i kod bezopasnih bakterija.

To znači da bi povremeno trebalo izaći van i zaprljati se. Kontakt sa štetnim bakterijama ipak treba što više reducirati jer vani postoji vrlo mnogo opasnih bakterija i virusa koji mogu tijelu nanijeti permanentnu štetu.

Trebamo li biti opušteniji kada se radi o higijeni?

To bi bila opasna igra. Štetnih bakterija ima posvuda, u zemlji, na WC-u, u hladnjaku ili na kompjutorskoj tastaturi. Sve ovisi, kako smo već rekli, o situaciji. Ako si želim pripremiti nešto za jesti, moram prije toga oprati ruke. Isto tako i kada izlazim iz WC-a. Ali ne smijemo pretjerivati. Da ponovimo, sterilnost nije moguća ali čistoća štiti od bolesti bez obzira radi li se o laganoj prehladi ili salmoneli.

Zato: higijena je u nekim situacijama vrlo važna, ali ne smije se pretjerivati, jer onda higijena postaje pritisak i to loše utječe na kvalitetu života.